Bike i trail staze

U srcu istočne Istre, iznad mirnog Raškog zaljeva, smjestila se mala oaza prirode i tišine –. Ova šetnica povezuje povijesno selo Puntera s čarobnim izvorom Blaz, nudeći posjetiteljima jedinstven spoj netaknute prirode, kulturne baštine i spektakularnih vidikovaca.

Staza je srednje zahtjevna do zahtjevna.  Hodajući kroz bujnu vegetaciju i šumske predjele, posjetitelji mogu uživati u potpunom miru, daleko od gradske vreve.

S područja Puntere otvara se impresivan pogled na Raški zaljev, ušće rijeke Raše i zelene brežuljke koji se spuštaju prema moru. To je savršeno mjesto za predah, fotografiranje ili jednostavno upijanje tišine i ljepote krajolika.

Na kraju prvog dijela staze ( Tepla stran- Puntera Blaz) staze nalazi se izvor Blaz, poznat po bistrim vodama i ostacima nekadašnjih mlinova. Vjeruje se da je ovo mjesto bilo važno još u doba Rimskog Carstva, a danas zrači posebnim mirom i atmosferom.

Staza se nastavlja putem Izgubljene krune kralja Tomislava, te je kružna sve natrag do Puntere, ili se može vratiti istim putem.

1. Pješačka staza- „Tepla stran Puntera – Blaz  (dio staze Izgubljene krune kralja Tomislava) , (632) kraće kilometraže pogodna za pješačenje/trekking, jahanje  i planinarenje. Staza se proteže od mjesta Puntera do uvale Blaz gdje završava. Staza nije kružna već se izletnici vraćaju nazad istim putem do početne točke. Jedan smjer do uvale Blaz dugačak je 7,25 km, a s povratkom na početnu točku u Punteru ukupna dužina staze iznosi 14,5 km s 450 metara nadmorske visine.

Tepla stran ili Topla strana ne zove se tako bez razloga. Riječ je o lokalitetu i toponimu na pola puta koji od Puntere vodi sve do ušća Raše koji gleda na kotlinu na čijem dnu su izvori Čažune. Padina s koje put počinje serpentinama se spuštati u dolinu dobila je naziv zato jer je zaštićena od vjetrova, posebno bure, a mnogi će Punterci reći da ne bi voljeli tamo zapeti ljeti. Temperature budu baš zbog zavjetrine jako visoke, pa se Tepla stran često izbjegavala kada je u pitanju poljoprivreda. Naime, na ovom se području lokalno stanovništvo prije svega bavilo stočarstvom, nešto malo poljodjelstvom zbog nepristupačnog terena, ali i krša i makije. Prije stotinu godina čitavo je ovo područje zapravo bilo golo zbog ispaše i sječe drva, pa je Tepla stran bila još toplija nego je to danas slučaj. Gledajući topografsku kartu čitavo to područje uz tok rijeke Raše označeno je oznakom „topla strana” po čemu staza dobiva i ovaj zanimljivi naziv.

2. Biciklistička naziva „Izgubljene krune kralja Tomislava”(632) duže kilometraže pogodna je za bicikliste, jahače i trekking,  nastavak je staze Tepla Stran- Puntera Blaz, odnosno obuhvaća kružnu rutu do Puntere . Staza se proteže od mjesta Puntera do uvale Blaz gdje se dalje nastavlja usponom i makadamskim putevima koji vode nazad na početnu točku u mjesto Puntera. Staza je kružna, s početnom i završnom točkom u mjestu Puntera, ukupne dužine 17,5 km i 470 metara nadmorske visine.

Staza dobiva naziv „Izgubljene krune kralja Tomislava” po postojećoj legendi. Priča legende ide ovako: Tijekom 15. stoljeća u Hrvatskoj su bijesnile borbe oko kraljevskog Ugarsko – Hrvatskog prijestolja. Bilo je nekoliko pretendenata na to mjesto, a svaka je stranka podržavala svog kandidata. Vladar zajedničkog kraljevstva trebao se okruniti mađarskom krunom sv. Stjepana, te hrvatskom krunom kralja Tomislava. Lađe koje su prevozile hrvatsko kraljevsko znakovlje u Napulj, gdje se trebala izvršiti krunidba, sukobile su se sa snagama opozicijskog kandidata, te se lađa koja je na sebi nosila žezlo, krunu i mač sakrila u Raškom zaljevu. Prema legendi, u tom su zaljevu, konkretno u uvali Blaz sakriveni hrvatski kraljevski simboli, te im se od onda gubi svaki trag. Tristotinjak godina kasnije, dogodio se u obližnjem selu Belavići zanimljiv događaj. Naime, mletački je namjesnik obilazio istarska mjesta zbog ubiranja poreza, te ga je po protokolu obično ugošćavao lokalni seoski župan. Bijaše to u ovom slučaju Grgo Belavić, koji je nakon obavljenog administrativnog dijela, mletačkom namjesniku i njegovim ljudima priredio bogatu večeru, uz puno vina. Kad je večera poodmakla, a sudionici pali pod utjecaj vina, domaćin se nakratko iskrao iz kuće, da bi se nedugo zatim vratio s krunom na glavi, žezlom u ruci, plaštom i drugim kraljevskim znacima. Kratko se prošepurio pred uglednim gostima, te opet nestao. Sutradan ujutro je, prisjećajući se o događaju maglovito, mletački namjesnik upitao domaćina o čudnom događaju, no Grgo Belavić je vrlo odlučno odgovorio da se ništa neobično nije dogodilo prethodne večeri osim dobre zabave. Tako je sve pripisano utjecaju vina, a ostaje za nagađati nalazili li se kruna kralja Tomislava još uvijek u uvali Blaz u Raškom zaljevu.